Fascinantne činjenice koje niste znali o pčelama

Život pčela uopće nije jednostavan, obzirom da u njihovoj okolini vrebaju mnoge opasnosti i da je njihovo okruženje puno izazova. Kako bi zaštitile sebe i svoje košnice, kroz evoluciju, pčele su razvile različite mehanizme obrane, komunikacije i orijentacije. U nastavku vam predstavljamo neke od najinteresantnijih, a za koje vjerojatno nikada niste čuli.

1. Pčele su razvile kemijsko oružje za samoobranu

U mnogim dijelovima svijeta, a posebno u Aziji, prirodni neprijatelji pčela su velike ose. Taktike obrane pomoću svojih oštrih žalaca su dobro poznate (na isti način se brane i od ljudi), ali postoje i mnogi drugi načini na koji se pčele štite. Svoje nastambe grade baš kao ljudske tvrđave, sa malim ulazima i ojačanim zidovima oko ulaza. Kada se ose približe, zajednički i koordinirano stvaraju buku kako bi otjerale uljeze. Ukoliko se to pokaže neučinkovitim, ispuštaju od ostataka napravljene “pčelinje kuglice “ na ose, u koje se ose lako zapletu i umiru od vrućine koju te kuglice stvaraju. 

Međutim, možda i najfascinantniji način obrane je otkriven tek nedavno, a uključuje pravo kemijsko oružje. Naime, u slučajevima kada su ose posebno agresivne, pčele skupljaju izmet domaćih životinja kao sto su krave, svinje i kokoši, te njime oblažu vanjske zidove košnice oko ulaza. Znastvena istraživanja su potvrdila da ova obrambena taktika smanjuje napade osa na košnice za čak 94 %, ali iz kojeg razloga izmet odbija ose jos uvijek nije poznato, obzirom da one nemaju čulo mirisa. 

2. Zvukovi koje proizvodi roj pčela upućuju na trenutačnu situaciju u košnici

Svakako da očekujete da čujete „bijesno“ zujanje košnice kada uznemirite pčele. Golim uhom je moguće utvrditi i druga jednostavna stanja, jednoznačan zvuk koji upućuje na to da su pčele “zadovoljne” ili postepenu promjenu tona koj upućuje na to da se neke od njih spremaju da izađu ili čak napadnu. Međutim, dugogodišnja istraživanja pokazuju da je moguće utvrditi kakvo je trenutačno stanje pčela i cjelokupne košnice na osnovu ljudskom uhu gotovo neprimjetnih razlika u zvukovima koje pčele proizvode. 

Znanstvenici sa Univerziteta u Montati, SAD su razvili aplikaciju za pametni telefon Bee Health Guru (u prijevodu “Stručnjak za zdravlje pčela”) koja se koristi umjetnom inteligencijom kako bi analizirala zvukove koji dolaze iz košnice i utvrđuje da li pčele boluju od niza bolesti. Skupljajući uzorke zvukova košnica iz cijelog svijeta u kojima je identificirana neka bolest, umjetna inteligencija je u mogućnosti razviti algoritam koji povezuje i najsitnije karakteristike zvuka sa određenom bolesti. Kako bi se utvrdilo da li je košnica zaražena, dovoljno je aktivirati aplikaciju i držati telefon blizu košnice 30 sekundi, nakon čega se izlistavaju mogući problemi. Prvi razultati iz prakse su ohrabrujući, a što se aplikacija bude više koristila, poboljšavat će se i njena mogućnost ispravnog prepoznavanja. Čini se da smo napokon pronašli način na koji nam pčele same mogu reći što ih muči.

3. Pčele imaju nevjerojatan osjećaj za navigaciju

Uprkos činjenici da pčele imaju doista minijaturan mozak od svega pola milimetra i oko milijun neurona, one se odlično snalaze u otvorenom prostoru. Nedostatak strukture mozga koja je odgovorna za kreiranje “kognitivnih mapa” kod ljudi i sisavaca ih ne spriječava da odlaze i do tri kilometra od svoje košnice te se vraćaju nazad bez problema. Ispitivanja su pokazala da pčele i u slučaju “otimanja” (hvatanja na jednom mjestu i puštanja na drugom, unutar zadanog radijusa od košnice) uspijevaju nakon početnog lutanja pronaći put do košnice. 

Iako je prvotno mišljenje bilo da pčele pronalaze put uz pomoć sunca i “mentalnih slika“ terena oko košnice, istraživanja znanstvenika iz Njemačke i Novog Zelanda ipak ukazuju na to da su i pčele u stanju da stvaraju nešto slično “kognitivnim mapama” kao i ljudi. Na koji točno način ovaj mehanizam funkcionira u njihovim malenim mozgovima još uvijek je misterij, ali to ne umanjuje našu fascinaciju njihovom sposobnošću orijentacije.  

4. Pčele su ustvari ose koje su postale vegetarijanci

U doista brilijantnom evolucijskom potezu, pčele su pronašle način da jednostavnije opstanu i razmnožavaju se. Umjesto da love druge životinje koje ne žele da budu pojedene, okrenule su se prehrani iz drugih živih stvari koje se u prirodi same nude. Pčele i biljke su tako kroz milenije skupa evoluirali u nevjerojatnoj spirali međusobne ovisnosti.  Pčele su tako pronašle način za jednostavniji opstanak i njihov broj danas trostruko premašuje broj njihovih evolucijskih srodnika, osa. 

A od njihovog evolucijskog napretka profitirali su u mnogome i ljudi: pored redovite konzumacije matične mliječi i meda gotovo svugdje na svijetu, u nekim djelovima kao što je Tanzanija ljudi dobijaju 15 % dnevnog unosa kalorija iz meda. Od svih tvari u prirodi, matična mliječ i med su najbogatiji energijom. 

5. Izvandredno osjetilo za prepoznavanje kemijskih spojeva

I za kraj vam želimo predstaviti najfascinantniju karakteristiku pčela za koju nikada niste čuli. Možda ste negdje i pročitali da pčele imaju izvandredno osjetilo za prepoznavanje kemijskih spojeva (kojim se koriste pri pronalasku polena i nektara), ali da li ste znali da je pčele, kao i pse, moguće istrenirati da pomoću ovog osjetila pronalaze nagazne mine? 

Trenažni proces uključuje “učenje” pčela da prepoznaju tragove eksplozivnih kemikalija koje se nalaze na minama kao polen, da bi onda skupljanje pčela oko jednog mjesta ukazivalo na prisutnost mine. I za razliku od pasa, koji svojom težinom mogu aktivirati mine, korištenje pčela u ovu svrhu ne dovodi do njihove aktivacije. Dodatna prednost je što roj od 20.000 pčela može proći trening u svega nekoliko dana, za razliku od dugotrajnog treniranja pasa.       

Izvor: Časopis “The Economist”, 12/2020