\u017divot p\u010dela uop\u0107e nije jednostavan, obzirom da u njihovoj okolini vrebaju mnoge opasnosti i da je njihovo okru\u017eenje puno izazova. Kako bi za\u0161titile sebe i svoje ko\u0161nice, kroz evoluciju, p\u010dele su razvile razli\u010dite mehanizme obrane, komunikacije i orijentacije. U nastavku vam predstavljamo neke od najinteresantnijih, a za koje vjerojatno nikada niste \u010duli.<\/p>\n
1. P\u010dele su razvile kemijsko oru\u017eje za samoobranu<\/b><\/p>\n
U mnogim dijelovima svijeta, a posebno u Aziji, prirodni neprijatelji p\u010dela su velike ose. Taktike obrane pomo\u0107u svojih o\u0161trih \u017ealaca su dobro poznate (na isti na\u010din se brane i od ljudi), ali postoje i mnogi drugi na\u010dini na koji se p\u010dele \u0161tite. Svoje nastambe grade ba\u0161 kao ljudske tvr\u0111ave, sa malim ulazima i oja\u010danim zidovima oko ulaza. Kada se ose pribli\u017ee, zajedni\u010dki i koordinirano stvaraju buku kako bi otjerale uljeze. Ukoliko se to poka\u017ee neu\u010dinkovitim, ispu\u0161taju od ostataka napravljene \u201cp\u010delinje kuglice \u201c na ose, u koje se ose lako zapletu i umiru od vru\u0107ine koju te kuglice stvaraju.\u00a0<\/span><\/p>\n Me\u0111utim, mo\u017eda i najfascinantniji na\u010din obrane je otkriven tek nedavno, a uklju\u010duje pravo kemijsko oru\u017eje. Naime, u slu\u010dajevima kada su ose posebno agresivne, p\u010dele skupljaju izmet doma\u0107ih \u017eivotinja kao sto su krave, svinje i koko\u0161i, te njime obla\u017eu vanjske zidove ko\u0161nice oko ulaza. Znastvena istra\u017eivanja su potvrdila da ova obrambena taktika smanjuje napade osa na ko\u0161nice za \u010dak 94 %, ali iz kojeg razloga izmet odbija ose jos uvijek nije poznato, obzirom da one nemaju \u010dulo mirisa.\u00a0<\/span><\/p>\n 2. Zvukovi koje proizvodi roj p\u010dela upu\u0107uju na trenuta\u010dnu situaciju u ko\u0161nici<\/b><\/p>\n Svakako da o\u010dekujete da \u010dujete \u201ebijesno\u201c zujanje ko\u0161nice kada uznemirite p\u010dele. Golim uhom je mogu\u0107e utvrditi i druga jednostavna stanja, jednozna\u010dan zvuk koji upu\u0107uje na to da su p\u010dele \u201czadovoljne\u201d ili postepenu promjenu tona koj upu\u0107uje na to da se neke od njih spremaju da iza\u0111u ili \u010dak napadnu. Me\u0111utim, dugogodi\u0161nja istra\u017eivanja pokazuju da je mogu\u0107e utvrditi kakvo je trenuta\u010dno stanje p\u010dela i cjelokupne ko\u0161nice na osnovu ljudskom uhu gotovo neprimjetnih razlika u zvukovima koje p\u010dele proizvode.\u00a0<\/span><\/p>\n Znanstvenici sa Univerziteta u Montati, SAD su razvili aplikaciju za pametni telefon Bee Health Guru<\/i> (u prijevodu \u201cStru\u010dnjak za zdravlje p\u010dela\u201d) koja se koristi umjetnom inteligencijom kako bi analizirala zvukove koji dolaze iz ko\u0161nice i utvr\u0111uje da li p\u010dele boluju od niza bolesti. Skupljaju\u0107i uzorke zvukova ko\u0161nica iz cijelog svijeta u kojima je identificirana neka bolest, umjetna inteligencija je u mogu\u0107nosti razviti algoritam koji povezuje i najsitnije karakteristike zvuka sa odre\u0111enom bolesti. Kako bi se utvrdilo da li je ko\u0161nica zara\u017eena, dovoljno je aktivirati aplikaciju i dr\u017eati telefon blizu ko\u0161nice 30 sekundi, nakon \u010dega se izlistavaju mogu\u0107i problemi. Prvi razultati iz prakse su ohrabruju\u0107i, a \u0161to se aplikacija bude vi\u0161e koristila, pobolj\u0161avat \u0107e se i njena mogu\u0107nost ispravnog prepoznavanja. \u010cini se da smo napokon prona\u0161li na\u010din na koji nam p\u010dele same mogu re\u0107i \u0161to ih mu\u010di.<\/p>\n 3. P\u010dele imaju nevjerojatan osje\u0107aj za navigaciju<\/b><\/p>\n Uprkos \u010dinjenici da p\u010dele imaju doista minijaturan mozak od svega pola milimetra i oko milijun neurona, one se odli\u010dno snalaze u otvorenom prostoru. Nedostatak strukture mozga koja je odgovorna za kreiranje \u201ckognitivnih mapa\u201d kod ljudi i sisavaca ih ne sprije\u010dava da odlaze i do tri kilometra od svoje ko\u0161nice te se vra\u0107aju nazad bez problema. Ispitivanja su pokazala da p\u010dele i u slu\u010daju \u201cotimanja\u201d (hvatanja na jednom mjestu i pu\u0161tanja na drugom, unutar zadanog radijusa od ko\u0161nice) uspijevaju nakon po\u010detnog lutanja prona\u0107i put do ko\u0161nice.\u00a0<\/span><\/p>\n Iako je prvotno mi\u0161ljenje bilo da p\u010dele pronalaze put uz pomo\u0107 sunca i \u201cmentalnih slika\u201c terena oko ko\u0161nice, istra\u017eivanja znanstvenika iz Njema\u010dke i Novog Zelanda ipak ukazuju na to da su i p\u010dele u stanju da stvaraju ne\u0161to sli\u010dno \u201ckognitivnim mapama\u201d kao i ljudi. Na koji to\u010dno na\u010din ovaj mehanizam funkcionira u njihovim malenim mozgovima jo\u0161 uvijek je misterij, ali to ne umanjuje na\u0161u fascinaciju njihovom sposobno\u0161\u0107u orijentacije. \u00a0<\/span><\/p>\n 4. P\u010dele su ustvari ose koje su postale vegetarijanci<\/b><\/p>\n U doista brilijantnom evolucijskom potezu, p\u010dele su prona\u0161le na\u010din da jednostavnije opstanu i razmno\u017eavaju se. Umjesto da love druge \u017eivotinje koje ne \u017eele da budu pojedene, okrenule su se prehrani iz drugih \u017eivih stvari koje se u prirodi same nude. P\u010dele i biljke su tako kroz milenije skupa evoluirali u nevjerojatnoj spirali me\u0111usobne ovisnosti.\u00a0 <\/span>P\u010dele su tako prona\u0161le na\u010din za jednostavniji opstanak i njihov broj danas trostruko prema\u0161uje broj njihovih evolucijskih srodnika, osa.\u00a0<\/span><\/p>\n A od njihovog evolucijskog napretka profitirali su u mnogome i ljudi: pored redovite konzumacije mati\u010dne mlije\u010di i meda gotovo svugdje na svijetu, u nekim djelovima kao \u0161to je Tanzanija ljudi dobijaju 15 % dnevnog unosa kalorija iz meda. Od svih tvari u prirodi, mati\u010dna mlije\u010d i med su najbogatiji energijom.\u00a0<\/span><\/i><\/p>\n 5. Izvandredno osjetilo za prepoznavanje kemijskih spojeva<\/b><\/p>\n I za kraj vam \u017eelimo predstaviti najfascinantniju karakteristiku p\u010dela za koju nikada niste \u010duli. Mo\u017eda ste negdje i pro\u010ditali da p\u010dele imaju izvandredno osjetilo za prepoznavanje kemijskih spojeva (kojim se koriste pri pronalasku polena i nektara), ali da li ste znali da je p\u010dele, kao i pse, mogu\u0107e istrenirati da pomo\u0107u ovog osjetila pronalaze nagazne mine?\u00a0<\/span><\/p>\n Trena\u017eni proces uklju\u010duje \u201cu\u010denje\u201d p\u010dela da prepoznaju tragove eksplozivnih kemikalija koje se nalaze na minama kao polen, da bi onda skupljanje p\u010dela oko jednog mjesta ukazivalo na prisutnost mine. I za razliku od pasa, koji svojom te\u017einom mogu aktivirati mine, kori\u0161tenje p\u010dela u ovu svrhu ne dovodi do njihove aktivacije. Dodatna prednost je \u0161to roj od 20.000 p\u010dela mo\u017ee pro\u0107i trening u svega nekoliko dana, za razliku od dugotrajnog treniranja pasa.\u00a0 \u00a0<\/span>\u00a0\u00a0 \u00a0<\/span><\/p>\n Izvor: \u010casopis \u201cThe Economist\u201d, 12\/2020<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u017divot p\u010dela uop\u0107e nije jednostavan, obzirom da u njihovoj okolini vrebaju mnoge opasnosti i da je njihovo okru\u017eenje puno izazova. Kako bi za\u0161titile sebe i svoje ko\u0161nice, kroz evoluciju, p\u010dele su razvile razli\u010dite mehanizme obrane, komunikacije i orijentacije. U nastavku vam predstavljamo neke od najinteresantnijih, a za koje vjerojatno nikada…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2423,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2419","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"acf":[],"yoast_head":"\n